Tri decenije tranzicijske pravde u BiH
Ususret 30. godišnjici od završetka rata u Bosni i Hercegovini, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kroz svoj portal Detektor napravila je detaljno mapiranje svih mehanizama tranzicijske pravde i kako su oni provođeni u zemlji. Ove priče o rijetkim uspjesima i mnogobrojnim propustima služe da ukažu na ključne prioritete za BiH dok pokušava osigurati reforme potrebne za demokratizaciju društva, ali i predstavljaju svojevrsnu lekciju za zemlje poput Ukrajine koje se sada suočavaju sa sličnim posljedicama rata.
Kao dio ove stranice, uz detaljne analize o sva četiri stuba tranzicijske pravde – a koji se bave pravima na pravdu, istinu, reparacije i institucionalnim reformama – objavljen je i dokumentarni film “Pravda i Правда” koji govori o paralelama između BiH i Ukrajine. Uz to, novinari Detektora su svoje dvadesetogodišnje iskustvo u praćenju procesa suočavanja s prošlošću pretočili u priručnik u izvještavanju koji je korišten za obuku grupe ukrajinskih novinarki, a čiji radovi ukazuju na neke od ključnih prioriteta za Ukrajinu dok nastoji uspostaviti okvir za tranzicijsku pravdu.
Kako je prevelik fokus na ratne zločine rezultirao razočarenjem žrtava
Od kraja rata u Bosni i Hercegovini pred pravosudnim institucijama je preko 1.100 osoba osuđeno za ratne zločine. U poređenju s memorijalizacijom ili bilo kojim drugim pitanjem tranzicijske pravde, ovaj segment dobio je najveći fokus institucija.
Piše: Emina Dizdarević Tahmiščija
Više od deset miliona za spomenike u deceniji izgubljenoj za memorijalizaciju i reparacije
U protekle četiri godine, iz lokalnih budžeta izdvojeno je više od pet i po miliona maraka za izgradnju i održavanje spomenika civilnim i vojnim žrtvama rata, pa je ukupan iznos potrošen za memorijalizaciju premašio deset miliona u posljednjoj deceniji, pokazuju podaci koje je prikupio Detektor.
Piše: Emina Dizdarević Tahmiščija
Porodice nestalih u ratu i učenici u BIH tri decenije bez prava na istinu
Trideset godina od kraja rata, porodice u Bosni i Hercegovini još tragaju za više od 7.000 nestalih iako je to jedan od najvažnijih procesa poslijeratne tranzicijske pravde.
Piše: Lamija Grebo
Odgađanje reforme pravosuđa godinama frustrira građane
Sudije, tužioci i političari tri decenije od završetka rata odupiru se reformi pravosuđa, ali i drugih institucija važnih za uspostavljanje vladavine prava kroz proces koji se naziva tranzicijskom pravdom.
Piše: Lamija Grebo
Dokumentarni film
“Pravda i Правда”
Kako i zašto izvještavati
o tranzicijskoj pravdi
Ovaj dokument predstavlja prikaz cjelokupnog pristupa Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine izvještavanju o tranzicijskoj pravdi kroz sve svoje mehanizme, u cilju djelovanja poput watchdog organizacije koja insistira na pravima žrtava, i koja daje glas obespravljenim i zagovara stvaranje pravednije države zasnovane na principima vladavine prava. On je prvenstveno namijenjen novinarima i istraživačima koji izvještavaju u zemljama i zajednicama pogođenim masovnim kršenjima ljudskih prava.
Budućnost tranzicijske pravde: BiH i Ukrajina, Zapadni Balkan i Evropa
Ovaj booklet sažima glavne zaključke i preporuke s međunarodne konferencije o budućnosti tranzicijske pravde koja je održana 15.11.2024. godine u Sarajevu – 30 godina nakon završetka ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, analizirajući specifične probleme u BiH, regiji Zapadnog Balkana i Evropi.
Povezane priče
13. decembar 2024.
Učiteljica likovnog Olena Tsyhipa iz ukrajinskog grada Nova Kakhovka, okupiranog od prvih dana ruske invazije 2022., već skoro tri godine živi s nadom i borbom, nastojeći da osigura puštanje na slobodu svog supruga koji je uhapšen.
11. decembar 2024.
Ukrajinske agencije za provođenje zakona vode istrage u više od 4.000 krivičnih postupaka o zločinima protiv djece, od kojih se stotine slučajeva odnose na ilegalne deportacije i prisilno raseljavanje.
10. decembar 2024.
Članovi porodica nestalih ukrajinskih vojnika žive “između neba i zemlje” dok sami pronalaze nove načine traganja za voljenima i nadaju se čudu.
03. decembar 2024.
Otkad je započela vojne operacije protiv Ukrajine 2014. godine, Rusija je otela ili pritvorila najmanje 60 ukrajinskih novinara i medijskih djelatnika, od kojih su neki nestali bez traga.
01. decembar 2024.
Diskreditacija sudova pred kojima su optuženi Rusija ili ruski državljani dugo je prisutna dezinformacijska strategija Kremlja kako bi zaštitili svoje aktivnosti i vladu od međunarodne odgovornosti, a prikazali Ukrajinu kao počinioca zločina.
29. novembar 2024.
Usred rata Rusije protiv Ukrajine pitanje ponovne uspostave pravde dobija posebnu važnost. Ali od kraja 2022. godine, kada je Ukrajina oslobodila teritorije regija Harkov i Herson, ta zemlja ima poteškoća da brzo pokrene procese tranzicijske pravde u ovim područjima.
30. novembar 2024.
Premještanje političkih zatvorenika iz okupiranih teritorija u Rusiju je kršenje međunarodnog humanitarnog prava i u suprotnosti sa Ženevskom konvencijom koja strogo zabranjuje razdvajanje porodica, kažu pravnici i aktivisti za ljudska prava iz Ukrajine, dok porodice gube nadu da će ih više ikada vidjeti.
21. novembar 2024.
U privatnoj školi za obuku deminera na Kosovu, Ukrajinci i Ukrajinke koji pohađaju intenzivnu obuku kroz kosovske primjere uče o procesima koji bi u njihovoj zemlji nakon invazije Rusije mogli spasiti stanovnike, iako će trajati i tri generacije s obzirom da je ovo trenutno jedna od najviše miniranih država na svijetu.
11. novembar 2024.
Dvije bivše zatvorenice Ruske Federacije iz Ukrajine su bol koju su preživjele pretvorile u borbu za pomoć osobama koje su bile seksualno zlostavljane u ratu.
06. novembar 2024.
Kada su ruske snage okupirale područje na kojem je živjela 13-godišnja Sofija, školski sistem je transformiran kako bi indoktrinirao ukrajinske učenike da vjeruju da su ruske patriote i ugušio bilo kakva različita mišljenja.
Impressum
Novinarke na projektu: Lamija Grebo i Emina Dizdarević Tahmiščija
Web development: Malik Hodžić i Lampa
Dizajn internet stranice: Olivia Solis
Snimatelj: Mirza Mršo
Montaža: Elvedin Zorlak i Mirza Mokrović
Urednici: Semir Mujkić, Džana Brkanić i Haris Rovčanin
Direktor: Denis Džidić
Lektura: Nadira Korić i Amila Žunić
Engleski copy edit: Matthew Collin, Monica Green, Denny Petrick, Haley Zehrung i Max Daly
Engleski prevod: Sunita J. Hasić i Selma Đonlagić
Projekt menadžerica: Katarina Zrinjski
Stranica je izrađena uz podršku Amabasade Kraljevine Belgije
Odricanje od odgovornosti: Omogućujemo pristup fotografijama, videozapisima, objavama na društvenim mrežama i dokumentima iz naših izvješća.
© 2024 BIRN – Sve prava zadržana.