Tri decenije tranzicijske pravde u BiH
Ususret 30. godišnjici od završetka rata u Bosni i Hercegovini, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kroz svoj portal Detektor napravila je detaljno mapiranje svih mehanizama tranzicijske pravde i kako su oni provođeni u zemlji. Ove priče o rijetkim uspjesima i mnogobrojnim propustima služe da ukažu na ključne prioritete za BiH dok pokušava osigurati reforme potrebne za demokratizaciju društva, ali i predstavljaju svojevrsnu lekciju za zemlje poput Ukrajine koje se sada suočavaju sa sličnim posljedicama rata.
Kao dio ove stranice, uz detaljne analize o sva četiri stuba tranzicijske pravde – a koji se bave pravima na pravdu, istinu, reparacije i institucionalnim reformama – objavljen je i dokumentarni film “Pravda i Правда” koji govori o paralelama između BiH i Ukrajine. Uz to, novinari Detektora su svoje dvadesetogodišnje iskustvo u praćenju procesa suočavanja s prošlošću pretočili u priručnik u izvještavanju koji je korišten za obuku grupe ukrajinskih novinarki, a čiji radovi ukazuju na neke od ključnih prioriteta za Ukrajinu dok nastoji uspostaviti okvir za tranzicijsku pravdu.
Kako je prevelik fokus na ratne zločine rezultirao razočarenjem žrtava
Od kraja rata u Bosni i Hercegovini pred pravosudnim institucijama je preko 1.100 osoba osuđeno za ratne zločine. U poređenju s memorijalizacijom ili bilo kojim drugim pitanjem tranzicijske pravde, ovaj segment dobio je najveći fokus institucija.
Piše: Emina Dizdarević Tahmiščija
Više od deset miliona za spomenike u deceniji izgubljenoj za memorijalizaciju i reparacije
U protekle četiri godine, iz lokalnih budžeta izdvojeno je više od pet i po miliona maraka za izgradnju i održavanje spomenika civilnim i vojnim žrtvama rata, pa je ukupan iznos potrošen za memorijalizaciju premašio deset miliona u posljednjoj deceniji, pokazuju podaci koje je prikupio Detektor.
Piše: Emina Dizdarević Tahmiščija
Porodice nestalih u ratu i učenici u BIH tri decenije bez prava na istinu
Trideset godina od kraja rata, porodice u Bosni i Hercegovini još tragaju za više od 7.000 nestalih iako je to jedan od najvažnijih procesa poslijeratne tranzicijske pravde.
Piše: Lamija Grebo
Odgađanje reforme pravosuđa godinama frustrira građane
Sudije, tužioci i političari tri decenije od završetka rata odupiru se reformi pravosuđa, ali i drugih institucija važnih za uspostavljanje vladavine prava kroz proces koji se naziva tranzicijskom pravdom.
Piše: Lamija Grebo
Kako i zašto izvještavati
o tranzicijskoj pravdi
Ovaj dokument predstavlja prikaz cjelokupnog pristupa Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine izvještavanju o tranzicijskoj pravdi kroz sve svoje mehanizme, u cilju djelovanja poput watchdog organizacije koja insistira na pravima žrtava, i koja daje glas obespravljenim i zagovara stvaranje pravednije države zasnovane na principima vladavine prava. On je prvenstveno namijenjen novinarima i istraživačima koji izvještavaju u zemljama i zajednicama pogođenim masovnim kršenjima ljudskih prava.
Povezane priče
11. novembar 2024.
Dvije bivše zatvorenice Ruske Federacije iz Ukrajine su bol koju su preživjele pretvorile u borbu za pomoć osobama koje su bile seksualno zlostavljane u ratu.
06. novembar 2024.
Kada su ruske snage okupirale područje na kojem je živjela 13-godišnja Sofija, školski sistem je transformiran kako bi indoktrinirao ukrajinske učenike da vjeruju da su ruske patriote i ugušio bilo kakva različita mišljenja.
22. mart 2024.
Jedna žena s istoka Ukrajine želi svojim svjedočenjem o premlaćivanju i seksualnom zlostavljanju u ruskom zatočeništvu potaknuti druge da svjedoče kako bi se dokumentovalo što više zločina za sadašnja i buduća suđenja.
21. februar 2024.
Isključivi fokus ukrajinskih vlasti na kažnjavanju zločina ruskih snaga, koji je doveo do više od hiljadu suđenja u odsustvu ali i protiv vlastitih građana koji su navodno sarađivali s Rusijom, sada prijeti da ugrozi drugi važan proces – strateški pristup otklanjanju posljedica rata.
Impressum
Novinarke na projektu: Lamija Grebo i Emina Dizdarević Tahmiščija
Web development: Malik Hodžić i Lampa
Dizajn internet stranice: Olivia Solis
Snimatelj: Mirza Mršo
Montaža: Elvedin Zorlak i Mirza Mokrović
Urednici: Semir Mujkić, Džana Brkanić i Haris Rovčanin
Direktor: Denis Džidić
Lektura: Nadira Korić i Amila Žunić
Engleski copy edit: Matthew Collin, Monica Green, Denny Petrick, Haley Zehrung i Max Daly
Engleski prevod: Sunita J. Hasić i Selma Đonlagić
Projekt menadžerica: Katarina Zrinjski
Stranica je izrađena uz podršku Amabasade Kraljevine Belgije
Odricanje od odgovornosti: Omogućujemo pristup fotografijama, videozapisima, objavama na društvenim mrežama i dokumentima iz naših izvješća.
© 2024 BIRN – Sve prava zadržana.